Metabolički sindrom i inzulinska rezistencija

Pod pojmom metabolički sindrom podrazumijeva se skup metaboličkih poremećaja koji povećavaju rizik za nastanak kardiovaskularnih bolesti i šećerne bolesti tipa 2, vodećih uzroka smrtnosti u svijetu. Osobe s metaboličkim sindromom imaju tri puta veći rizik obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti s dva puta većim rizikom od smrtnog ishoda u odnosu na ostalu populaciju. Osnovu za dijagnosticiranje metaboličkog sindroma čini pet metaboličkih poremećaja: abdominalna pretilost, povišena razina glukoze u krvi, snižena razina HDL-a, povišena razina triglicerida i povišen krvni tlak. Prema kriterijima International Diabetes Federation (IDF) i American Heart Association (AHA), ako su prisutna tri od navedenih pet poremećaja, radi se o metaboličkom sindromu. Navedeni poremećaji obično se pojavljuju u kombinaciji, a u podlozi se nalazi inzulinska rezistencija kao posljedica promjena u metabolizmu masti i ugljikohidrata. „Zapadnjačka“ prehrana bogata rafiniranim ugljikohidratima i zasićenim mastima te posljedično debljina, koje dovode do inzulinske rezistencije, smatraju se glavnim uzrocima metaboličkog sindroma i kasnijih kroničnih nezaraznih bolesti. Zašto je važno govoriti o metaboličkom sindromu? Metabolički sindrom je reverzibilan te se pravilnom prehranom uz adekvatnu suplementaciju i pravilnim životnim navikama mogu spriječiti ili odgoditi kasnije manifestacije metaboličkog sindroma, odnosno kronične nezarazne bolesti. ŠTO ĆETE NAUČITI: Što je metabolički sidrom i kako se dijagnosticira? Što je inzulinska rezistencija, kao etiološki osnovni poremećaj metaboličkog sindroma? Kako dolazi do ostalih simptoma metaboličkog sindroma, uključujući i poremećaj u osjećaju sitosti i gladi? Kako pravilnom prehranom i pravilnim životnim navikama možemo prevenirati i liječiti metabolički sindrom? Kada su nam potrebni dodaci prehrani pri liječenju metaboličkog sindroma?