TV kalendar: Polupredsjednički sustav zamijenjen parlamentarnim

POLUPREDSJEDNIČKI SUSTAV ZAMIJENJEN PARLAMENTARNIM (09.11.2000.) Nakon smrti predsjednika Tuđmana u prosincu 1999. i poraza HDZ-a na izborima 2000., Sabor je 9. studenog 2000. donio ustavne promjene kojima je napušten polupredsjednički i uveden parlamentarni sustav. Iako je ustavnim promjenama 2000. uvela parlamentarni sustav, Hrvatska nije uvela obavezu da se predsjednika države bira u parlamentu, već na općim izborima. Prvim Ustavom u prosincu 1990., pola godine nakon proglašenja državne samostalnosti, u Hrvatsku je uveden Polupredsjednički sustav. Nekoliko je ključnih karakteristika polupredsjedničkog sustava. Prva je da predsjednika države građani biraju na izravnim izborima, što mu daje snažan legitimitet. Druga karakteristika je da je vlada odgovorna i predsjedniku države i parlamentu, što znači da predsjednik može smijeniti premijera i vladu, što mu omogućuje da bude dominantna figura izvršne vlasti. Ustav iz 1990. hrvatskom je predsjedniku dopuštao da i nakon izbora za šefa države ostane član, pa i predsjednik političke stranke. Franjo Tuđman bio je prvi i jedini predsjednik koji je mogao davati obećanja o tome što namjerava učiniti, jer je kontrolirao i Vladu i Sabor. Poslije njegove smrti novoizabrana je vlast težište političke moći u izvršnoj grani vlasti s Pantovčaka premjestila u Banske dvore - na Vladu i premijera. Vlada je odgovorna isključivo Saboru, što znači da je predsjednik države više ne može smijeniti, a uvedena je i obaveza da predsjednik nakon izbora mora napustiti stranku. Predsjedničke je ovlasti su smanjene, a i one odluke koje može donositi, poput imenovanja veleposlanika ili šefova obavještajnih službi, vezane su uz supotpis ili prethodnu suglasnost vlade. Predsjedniku je ostala samo ovlast da kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, u skladu sa zakonom, imenuje i razrješuje vojne zapovjednike i dijeli odlikovanja, kao i ovlast da nakon parlamentarnih izbora mandat za sastav vlade povjeri čelniku stranke koji ga u konzultacijama uvjeri da ima većinsku podršku u Saboru, te ovlast da pod Ustavom propisanim uvjetima raspisuje parlamentarne izbore. S ustavnom reformom 2000. hrvatski je predsjednik, od jednog od najmoćnijih predsjednika u Europi svojega vremena, postao jedan od najslabijih. autor teksta: Vedran Kursar #tvkalendar #hrtarhiva #hrvatskaradiotelevizija #povijest #2000