Nasi alimi - hfz. Mahmud ef. Traljić

#televizija5 #predavanje #ulema #islamskazajednica #islam Šta znači ALIM? Najjednostavnije bi bilo kazati učen, obrazovan čovjek, učenjak, naučnik. Za Bošnjake, alim nije bilo koji učenjak, alim je imam, muallim, hatib, hodža, osoba koja svojim djelima potvrđuje svoje riječi, odnosno, osoba kojoj nekada riječi mogu nedostojati ali dobra djela nikada. Alim je onaj koji bezrezervno dijeli znanje i žrtvuje se. Alimi su dinsko blago naše zajednice, naša časna ulema, naši učitelji. Oni koji su obilježili vrijeme u kojem su živjeli jesu naši alimi, koji su nam prenijeli ogromno i neprocjenljivo blago islamskih nauka. Naši alimi - rubrika kojom se želimo, makar u kratkim crtama, podsjetiti na neke od naših istaknutih alima i na njihovo životno djelo. Hafiz Mahmud-ef. Traljić je nesvakidašnji bošnjački alim i učenjak. Bio je skroman čovjek i priznat alim, izniman pojedinac koji je proučavao islam i naučno istraživao bošnjačku baštinu i kulturnu zaostavštinu. Rođen je 28. aprila 1918. godine u Sarajevu. Nakon završene osnovne škole upisao se u Gazi Husrev-begovu medresu. Po završetku iste upisao se 1940. u Višu islamsku šerijatsko-teološku školu u Sarajevu i diplomirao u redovnom roku. Po okončanju studija zapošljava se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci kao bibliotekar i naučni saradnik, u kojoj ostaje sedam godina. U istom periodu obnašao je dužnost profesora u Gazi Husrev-begovoj ženskoj medresi i imama na Vratniku. Njegova uspješna karijera istraživača, profesora, hafiza Kur’ana i imama nasilno je prekinuta hapšenjem u junu 1947. Brzo iza toga, u montiranom procesu mnogim drugim bošnjačkim alimima, učenjacima i uglednim ljudima kao što su bili: Kasim-ef. Dobrača, Derviš-ef. Korkut, Abdullah-ef. Dervišević i više drugih alima i intelektualaca i njemu bilo suđeno. Iz zatvora je izašao u januaru 1957. Nakon istražnog postupka rečeno mu je da ne govori o torturi kroz koju je prošao i da će dobiti kaznu zatvora najviše do 3,5 godine, a ako kaže, kazna će mu biti udvostručena i više od toga. Ipak je na suđenju rekao kako mu je bilo tokom istrage i dobio je 10 godina tamnice. U toku izdržavanja zatvorske kazne savjetovano mu je da podnese molbu za pomilovanje i da će znatno prije izaći na slobodu, ali mu to njegov ponos nije dopustio. Bio je nesalomljiv. U svome životu nisam sreo čovjeka čvršćeg karaktera. Po izlasku iz zatvora zapošljava se u Narodnu i univerzitetsku biblioteku BiH u Sarajevu, u odjeljenje specijalističke zbirke. Na tom mjestu je proveo 27 godina, odakle je otišao u mirovinu 1984. g. Istovremeno, obnašao je dužnost imama u Ćurčića Jahja-pašinoj džamiji u Sarajevu, u kojoj je čuvao mihrab do 1996., kada ga je počelo popuštati zdravlje. Počasno je obnašao dužnosti nazira u Gazi Husrev-begovom vakufu, te devrihana, džuzhana i sahibi-nokte u Begovoj džamiji. Od 1987. do 1992. bio je profesor kiraeta na FIN-u. Kada je pokrenut postdiplomski studij imenovan je za profesora na katedri kiraeta. U tom svojstvu dočekao je svoje preseljenje u vječnost, 28. decembra 2002. Mezar sa nišanima mu je u haremu Ćurčića Jahja-pašine džamije u Sarajevu. Hafiz Traljić je kao naučnik, istraživač i pisac istrajavao u prezentiranju i afirmiranju historijske i kulturnih vrijednosti Bošnjaka. Vjerovatno je dugi niz godina bio najbolji poznavalac povijesti naših institucija i naučne zaostavštine znamenitih Bošnjaka. Ne samo da je o tome pisao već je sve to u blistavom pamćenju pohranjeno imao. Hafizova svijest o važnosti zapisanog sjećanja, agilnost, čestitost i vanredna pismenost darovala nam je zlata vrijedne knjige i radove bez kojih je danas nezamislivo istraživanje islamske i kulturne baštine Bošnjaka: Istaknuti Bošnjaci (2 izdanja) Mali podsjetnik značajnih datuma islamske prošlosti Bošnjaka Iz kulturne historije Bošnjaka Islam i muslimani u BiH (koautor sa dr. Muhamedom Hadžijahićem i Nijazom-ef. Šukrićem) Više stotina objavljenih naučnih radova (čiju je bibliografiju obradila Fatima Omerdić i publikovala u Analima GHb biblioteke; vidi: www.anali-ghb.com). Bio je stručni saradnik: Enciklopedija Jugoslavije i Diyanet Islam Ansiklopedisi u kojima je objavio više svojih radova vezanih za bošnjačku tradiciju i ličnosti. Postao je nosilac časnog zvanja hafizu-l-Kur’ana od 1935. godine još dok je bio učenik Medrese. Njegov muhaffiz je bio poznati sarajevski alim hfz. Mustafa-ef. Mujezinović. Hafiz Mahmud-ef. Traljić doživio je da bude najstariji hafiz, te među najistaknutijim i najuglednijim hafizima u BiH i na Balkanu. Bio je muhaffiz 14-orici hafiza. (islam.ba) Evo kako možeš doprinijeti programu Televizije 5: 👉 jednokratnim doprinosom: https://www.paypal.com/paypalme/telev... 👉 redovnom mjesečnom podrškom: https://www.televizija5.ba/doprinesi Tvoj doprinos ćemo znati cijeniti. Copyright © All Rights Reserved - Televizija 5. https://www.televizija5.ba/