Smilje - berba na Pagu | MORE

Završila je berba smilja na otoku Pagu gdje je jedna vrijedna obitelj podigla nasad na gotovo sedam hektara toga ljekovitog i eteričnog bilja kombinirajući polje smilja sa smokvama i maslinama te bademom. Ova godina neće biti izdašna doznajemo a zbog loših vremenskih prilika u proljeće, no zato kvaliteta smilja na otoku Pagu točnije u Novalji, jedna je od najboljih u Europi. Kako bi novaljsko smilje s jedinstvenom kvalitetom dobilo na još večem značaju i prepoznatljivosti na inozemnom tržištu te da se od njega stvori brand poput paškog sira, janjetine ili čipke, uzgajivači se nadaju kako će ministarstvo poljoprivrede dodijeliti mu poseban tarifni broj za finalne proizvode jer se sada vodi pod skupinom svih eteričnih bilja U ovim vrućim ljetnim danima u kamenim novaljskim poljima obitelj Škunca završava berbu biljke koja baš na tom uskom prostoru između Paga, Raba i Cresa ima daleko najbolji sastav od svih smilja koje se uzgajaju u Hrvatskoj pa i Europi. Da li je to ova nadmorska visina, da li je to sam geološki sastav zemljišta, ali je činjenica da spojevi koji čine ukupno našeg ulja su jedinstveni i da ih nema u, ističe Nikola Škunca. Novaljsko smilje autohtonog sjemena zapravo je farmacijskog sastava a ne kozmetičkog što ga čini još traženijim na tržištu. Nema te rane, posebice nakon operacije, koja neće ubrzano zarasti tretira li se sa preparatima od smilja. Obitelj se odlučuje na hamagov bicro zajam i podiže buduću destileriju s farmaceutskom tehnologijom. Da bi sačuvali sve te spojeve u najboljem kondiciji ili sastavu da ne bi ih degradirali u termičkoj preradi kad ih destiliramo, naš cijeli proces se odvija u farmacijskim uvjetima, objašnjava Škunca. Na taj su se skupi korak odlučili zbog težnje za finalizacijom proizvoda. Sada veći dio prodaju kao sirovinu na stranom tržištu. Puno više se vani zna nego što se zna u Hrvatskoj. Nama su glavni kupci stranci, dodaje. Kada se proizvodnja finalizira u Novalji, što je cilj obitelji, potrebno je tom finalnom proizvodu dodijeliti tarifni broj, upozorava Škunca te poziva ministarstvo poljoprivrede da to čim prije učini kako bi imalo bolju kontrolu nad proizvodnjom ali i kako bi se lakše brendirali takvi proizvodi s vrhunskom kvalitetom i lokacijom. Ukupno smiljem imaju zasađeno blizu 7 hektara površine. Na ovom polju uz destileriju od oko 2 hektara, zasađeno je 280 stabala masline uz ogradu te 960 stabala smokava između smilja. Na drugim poljima zasađeno je i 230 stabala badema. Uz oca Nikolu u posao su uključene tri kćeri, sin i supruga. Obitelj Škunca na djelu je danas pokazala nekoliko nevjerojatnih stvari za hrvatske prilike. Djeca im ostaju u svom domu, školuju se na fakultetima od agronomije, kemijskog inženjerstva i tehnologije do ekonomije a sve kako bi unaprijedili započeti posao. I na kraju, na prostoru u kojem caruje turizam i brza zarada, oni se bave nečim puno smislenijim i dugoročnijim što još uvijek u njihovoj sredini izaziva podsmjeh. Svoj su posao započeli 2013-te te danas imaju dva OPG-a i jednu tvrtku. Malo vremena za odmor, no puno za obitelj koja se proširuje unucima koji obožavaju dolaziti u polja smilja. Ja sam dosta umorna od posla ali sam zadovoljna nikad zadovoljnija nisam bila jer je raditi sa smiljem i u prirodi nešto prekrasno, Opušta puno, kad radite za obitelj i kad radite s obitelji ništa nije teško, poručila je Radmila Škunca. Tako kadila, što je lokalni naziv za smilje, tik uz poznate lunjske maslinike uz ove vrijedne ljude polako postaje novi mali novaljski brned s velikim potencijalom. HRTi - gledajte više na hrti.hrt.hr Hrvatska radiotelevizija www.hrt.hr FB: @HRTnovimediji