Velimir Šonje: 'Ovo nije Plenkovićeva inflacija'

Ekonomski analitičar Velimir Šonje upozorava da hrvatska ekonomija ulazi u fazu usporavanja nakon godina rasta pogonjenog javnom potrošnjom i europskim fondovima. Vladine anti-inflacijske mjere ocjenjuje kao fiskalnu konsolidaciju u novom ruhu, a kao ključni problem ističe strukturnu ovisnost gospodarstva o državi. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP331: Čija je inflacija: Plenkovićeva ili globalna? Je li Vladin paket antiinflacijskih mjera doista antiinflacijski? Krije li usporavanje rasta zabrinjavajući signal? Što se može očekivati nakon što završi razdoblje napuhavanja kroz EU fondove? Na pitanje je li aktualna inflacija Plenkovićeva, kako je etiketira oporba, objašnjava da više od polovice inflacijskih pritisaka dolazi od globalnih kretanja, ponajprije naftnog šoka koji je uslijedio nakon zatvaranja Hormuškog tjesnaca, kada je cijena nafte nakratko dosegnula 117 dolara po barelu. „Taj uvezeni dio inflacije nije pod kontrolom nijedne domaće vlade. Međutim, Hrvatska je i prije toga imala inflaciju za jedan do dva postotna boda višu od prosjeka eurozone. Taj domaći dio rezultat je snažne fiskalne ekspanzije: rasta plaća, povećanih javnih investicija i općeg porasta potražnje. Hrvatska javna potrošnja narasla je između 2022. i 2025. za otprilike 50 posto, što je samo po sebi inflatorno", kaže Šonje koji se opisuje kao umjereni pesimist. „Ako baš hoćete što je od toga Plenkovićevo, onda je to vjerojatno negdje do jedan postotni bod," zaključuje analitičar. 00:00 Uvod – Plenkovićeva inflacija ili globalni faktori? 00:19 Uzroci inflacije: uvezena vs. domaća 01:48 Vladine antiinflacijske mjere – "jojo dijeta" proračuna 05:30 Ekstraprofiti, turizam i cijene u restoranima 12:14 Novi guverner HNB-a Žigman i monetarna politika 14:44 Zaključak: Tko je stvarno kriv za inflaciju?