🔴 Kraljica Fazila s ćerkom kolo vodi - Žepa 1. maj - Amko Bend - Bosanski teferič

Facebook ►  / bosanskitefericc   Bosanski teferič, Hotel Heco Plus Sarajevo. Petkom od 18:00 Rezervacije i info: 062/277-128, Dobrodošli su svi ljudi dobre volje. Teferič je: zabavljanje, provod, uživanje u prirodi, izlet u prirodu u svrhu provoda i razonode. Teferič je ušao i u našu dragu sevdalinku- »jel ti žao Banjaluke, Banjalučkih teferiča, kraj Vrbasa akšamluka…«. Stari veliki teferič je obično održavan 2. avgusta na Aliđun. Poznati su širom naše domovine čuveni teferiči koji se održavahu u velikim gradovima, ali i oni po selima i zaseocima. Na teferiču se pravo 'lojilo', jelo, pilo i zabavljalo. Okretali su se na ražnju volovi, ovce, jarad a pjevale su se bome i najljepše na svitu pjesme, pjevale su se sevdalinke. Ima brate i teferiča u vlastitoj režiji. Radni narod što vaik radi iskoristi kakakv državni praznik ili wikend i skrasi se pored lijepe rijeke, potoka pa oplete po ćevapima, ražnjićima i sokićima. Neko ponese loptu, drugi šah a treći pikado. Zabavlja se, egleniše i sevdise. Međunarodni praznik rada ili Prvi maj jest praznik kojim pripadnici i simpatizeri radničkog pokreta iskazuju opću solidarnost radništva i obilježavaju sjećanje na dostignuća radničkog pokreta, odnosno žrtve koje su pripadnici radničkog pokreta podnijeli kako bi se izborili za veća radna prava. Prvi maj je proglašen međunarodnim praznikom rada sa namjerom obilježavanja sjećanja na demonstracije radničkog pokreta 1886. godine, održane u Chicagu. Dan rada je jedan od najrasprostranjenijih praznika na planeti. Žepa je naseljeno mjesto u općini Rogatica, Bosna i Hercegovina. Mjesto sa karakterističnom bosanskom planinskom fizionomijom prvi put se spominje u sumarnom osmanlijskom defteru iz 1485. godine, kao selo koje pripada Vrataru, bivšem starom gradu srednjovjekovne Bosne. Osnovne privredne djelatnosti ovog kraja oduvijek su bile poljoprivreda i stočarstvo. Tokom rata u Bosni i Hercegovini, Žepa je bila mala bosanska enklava, koja je odoljevala udarima daleko nadmoćnijeg neprijatelja. Od osam stotina prijeratnih domaćinstava u mjestu danas je obnovljeno nekih dvjestotinjak. Mještani su uglavnom stari, samo je jedan uposlenik, a lokalno područno odjeljenje osnovne škole pohađa pet đaka. Jedini kontakt sa vanjskim svijetom su autobusi koji par puta sedmično voze za Sarajevo. U naselju postoji ambulanta, koja ne radi, jer nema liječnika, a policijska patrola iz Rogatice navrati svakih petnaest dana, tek da se uvjeri da je sve u redu. Znamenitosti U okolini mjesta pronađeno je i nekoliko srednjovjekovnih bosanskih stećaka, koji su bili dio životne kulture krstjana, pripadnika Crkve bosanske. U selu Ljubomišlje, čije i ime asocira na staroslavensku jezičnu tradiciju, nalazi se čitava nekropola ovih stećaka. Stećci postoje i u drugim, okolnim selima oko Žepe, a jedan od najbolje očuvanih nalazi se u selu Tulež (čije je ime složenica riječi "tu" + "lež"), na groblju Trojan, no nema preciznijih podataka od kada datira, mada se po nekim predanjima tvrdi da se radi o desetom vijeku, što je ipak rano, uzme li se u obzir činjenica da su stećci obilježili bosanski krajolik u 12. vijeku. Narodna predaja kaže da je dio manjih stećaka srednjovjekovnih Bošnjana ugrađen u most na rijeci Žepi, o kom je u svom romanu "Most na Žepi" pisao i jedan od najvećih bosanskih književnika i dobitnik Nobelove nagrade za književnost Ivo Andrić. Sarajevski historičar Vlajko Palavestra zapisao je o stećcima i sljedeće: "U Žepi smo konstatovali ukupno 162 spomenika iz srednjeg