Prva linija, ep. 130: Kako su Voyageri probili granicu Sunčevog sustava i kamo putuju

Čovjek je biće Zemlje, ali njegova ga je znatiželja tjerala da gleda prema nebu otkako postoje slikovni i pisani zapisi naše povijesti. Tisućama godina ljudsko je znanje o svemiru bilo krhko, ali svijest o svjetovima izvan Zemlje ipak se gradila: na primjer, prve civilizacije poput Sumerana poznavale su još najmanje pet planeta osim našeg (Merkur, Venera, Mars, Jupiter i Saturn). Nekoliko stotina godina prije Krista grčki astronom i matematičar Aristarh sa Samosa prvi je iznio ideju o heliocentričnom sustavu i stavio Sunce u njegov središnji položaj, da bi ju tek 1750-tak godina kasnije razradio Nikola Kopernik. Razvojem teleskopa kasnije su otkriveni Uran, Neptun i patuljasti planet Pluton, a u 20. stoljeću naše se znanje o Sunčevu sustavu drastično počelo povećavati. Godine 1957. Sputnjik je bio prvi umjetni satelit koji su ljudi lansirali u orbitu Zemlje, nedugo zatim Jurij Gagarin postao je prvi čovjek u svemiru, a već 1969. Neil Armstrong i Buzz Aldrin šetali su površinom Mjeseca. U novoj epizodi podcasta Prva linija bavimo se misijama čovječanstva koje su otišle nekoliko koraka dalje od toga, ne na Mars (poput misija Viking 1 i 2 iz 1975.), nego prema vanjskim (jovijanskim) planetima Sunčeva sustava. Prva takva misija, Pioneer 10, lansirana je sa Zemlje 1972. godine prema Jupiteru, potom je slijedio Pioneer 11 koji se otisnuo prema Saturnu, a nakon njih su prema vanjskim planetima krenuli i kultni Voyager 1 i Voyager 2. Ukupno je do danas prema jovijanskim planetima poslano 12 misija sa Zemlje (naravno, ni jedna s posadom), a naš poznati popularizator astronomije i čuveni voditelj emisije Andromeda Ante Radonić u ovoj nam je emisiji objasnio po čemu je značajno prvih pet, od Pioneera 10 do Galilea -  što su snimile i zabilježile, što je čovječanstvo zbog njih naučilo i kako su neke od njih otišle dalje u svemir nego ijedan drugi ljudski objekt.  mail: [email protected] foto: AFP/NASA/Profimedia