Povijest četvrtkom: Operacija Konjićev skok

Operacija Konjićev skok (Rösselsprung) bila je njemački pokušaj zarobljavanja ili likvidacije Josipa Broza Tita u Drvaru u svibnju 1944. godine, koji nije uspio. Povijesni kontekst Operacija je izvedena tijekom Drugog svjetskog rata, kada su partizanske snage u Jugoslaviji pod vodstvom Josipa Broza Tita predstavljale značajnu prijetnju njemačkoj okupaciji. Adolf Hitler osobno je naredio uništenje Vrhovnog štaba NOV i POJ te zarobljavanje ili likvidaciju Tita, s ciljem eliminacije partizanskog pokreta i prebacivanja Tita u Njemačku. Planiranje operacije uključivalo je i poznatog njemačkog komandosa Otta Skorzenyja, koji je predložio upotrebu elitnih komandosa za tihu likvidaciju, ali je njegov plan odbijen kao previše riskantan. Skorzeny je sam izrazio sumnju u operaciju zbog navodne kompromitacije preko nekih zarobljenika. Planiranje i izvođenje Operacija je započela 25. svibnja 1944. bombardiranjem Drvara od strane njemačkih zračnih snaga u 6:00 sati, nakon čega je oko 780 padobranaca spušteno na područje Drvara s ciljem napada na Vrhovni štab NOV I POJ. Paralelno s desantom, kopnene snage, uključujući njemačke, ustaške i četničke jedinice, napredovale su prema Drvaru iz više pravaca. Ukupno je u operaciji sudjelovalo oko 40.000 vojnika, uključujući i pripadnike savezničkih misija koje su se nalazile u Drvaru Obrana i bijeg Tita Partizani su, zahvaljujući obavještajnim saznanjima, bili unaprijed upozoreni na mogući napad i pripremili obranu. Vrhovni stožer je premješten u Drvarsku pećinu, a Tito je osobno koordinirao obranu i evakuaciju, ostavivši u pećini samo ključne članove stožera. Tijekom sukoba s njemačkim padobrancima poginuo je načelnik Odeljenja za vezu Veljko Dragićević, dok su ostali članovi stožera uspjeli organizirati komunikaciju putem kurira. Tito je na kraju pobjegao zrakoplovom s Kupreškog polja u Bari, a potom brodom na Vis, gdje je ostao do kraja rata. Ishod i značaj Unatoč velikoj sili i iznenađenju, operacija nije uspjela. Partizanski otpor, uključujući herojski doprinos 6. ličke divizije, spriječio je uništenje Vrhovnog štaba i zarobljavanje Tita. Operacija je postala simbol partizanske otpornosti i kasnije je u Jugoslaviji obilježavana kao važan događaj u povijesti NOB-a, a datum početka operacije, 25. svibnja, kasnije je postao Titov službeni rođendan i Dan mladosti. Operacija Konjićev skok ostaje jedno od najpoznatijih vojnih djelovanja Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji, ilustrirajući kombinaciju strateškog planiranja, obavještajnog rada i hrabrosti partizanskih snaga. Vodio i uredio: Dario Špelić Sugovornik: Tihomir Ponoš HRT 2026.